1
2
3
4
5
6
Dislalija (dyslalia) je naziv za poremećaj izgovora.
Označava nepreciznu ili pogrešnu artikulaciju (izgovor glasova), a može se očitovati kao izostavljanje nekog glasa (omissio), njegova zamena nekim drugim glasom (supstitutio), iskrivljen izgovor određenih glasova (distorsio) te dodavanje glasova nekim rečima ili grupi glasova (additio).
Uzrast
Smatra se kako razvoj govora traje čak do 9. godine, kada se govor definitivno automatizuje. Međutim, već bi dete od tri godine trebalo pravilno izgovarati veći broj glasova. Postoje hronološke norme do kojih dete treba razviti pravilnu artikulaciju. Ako pogrešna artikulacija traje i nakon određenih normi, što se dijagnosticira u saradnji sa specijalistom otorinolaringologom za područje fonijatrije, potrebno je početi lečenje.
Podela
Dislalije delimo na organske i funkcionalne
Organske dislalije
Uzrok organskim dislalijama jest neki poremećaj u anatomiji artikulatora govora, npr:
– kratak jezik
– slabije pokretan jezik
– zubni poremećaji
– velik, zadebljan jezik (makroglosija)
– rascepi nepca
– rascepi čeljusti
– rascepi usnice
– razne druge malformacije jezika i čeljusti
Funkcionalne dislalije
Funkcionalne dislalije su uzrokovane poremećenom funkcijom (npr. slušanja), a tako nazivamo i dislalije kojima ne znamo uzrok. Kod tzv. otogenih dislalija najčešće je poremećaj govora uzrokovan oštećenjem sluha za tipičnu frekvenciju za neki glas.
Dislalije se mogu pojaviti i pri usporenom govornom razvoju kao jedan od mnogobrojnih simptoma.
Opseg oštećenja
Zavisno o uzroku, govorni sistem može biti oštećen delimično (katkad samo glas ili grupa glasova) ili većim delom.
Pri rascepu nepca (palatoshiza) poremećen je gotovo celi sistem glasova (rinolalija).
Češće se radi o delimičnim oštećenjima kada greškama češće podležu suglasnici, najčešće frikativi (s, z, š, ž) te afrikati (c, ć, č, dž, đ) i vibrant r.
Sigmatizam (sigmatismus) naziv je za neispravan izgovor glasova s, z, c, š, č, dž, đ.
Kod male dece najčešće se radi o ispuštanju (omisiji) i zameni (supstituciji) tih glasova, a kod odraslih o iskrivljenom izgovoru (distorziji). Lateralni sigmatizam je za slušaoca najneugodnija vrsta sigmatizma. Nastaje u toku razvoja trajnog zubala kada dete zbog gubitka sekutića postavlja jezik sa strane (lateralno), tražeći oslonac na pretkutnjacima. Ako i nakon izrastanja sekutića ostane isti mehanizam stvaranja glasova, rezultat je lateralni sigmatizam koji treba rešavati govornom terapijom.
Rotacizam (rotacismus) je naziv za poremećen izgovor glasa r. Taj je poremećaj najčešći nakon sigmatizma, a očituje se izostavljanjem, zamenom i iskrivljenim izgovorom. Ako izostavljanje i zamjena glasa r potraju i nakon treće godina potrebno je potražiti pomoć lekara otorinolaringologa – fonijatra ili logopeda.
Lambdacizam (lambdacismus) je poremećaj izgovora glasa l i lj.
Kapacizam (kapacismus) je poremećaj izgovora glasa k.
Gamacizam (gamacismus) je poremećaj izgovora glasa g.
Tetacizam (thetacismus) je poremećaj izgovora glasa t.
Deltacizam (deltacismus) je poremećaj izgovora glasa d.
Tetizam (thetismus) jest govorni poremećaj kod kojeg veći broj suglasnika prelazi u d ili t i predstavlja znatno ozbiljniji poremećaj od dosad nabrojenih. Tu se može raditi o ozbiljnim poremećajima u središnjem živčanom sustavu.
Lečenje
Lečenje dislalije provodi se odstranjenjem uzroka poremećaja govora, ako je to moguće (npr. hirurška korekcija rascepa nepca, čeljusti, usnica). Ako se uzrok ne može odstraniti ili nije poznat, lečenje se sastoji prvenstveno od govornih vežbi.
